Naslovnica Izdvojeno Dakota C-53 koja se srušila 1946. godine izronit će iz ledenjaka prije nego što se očekivalo

Dakota C-53 koja se srušila 1946. godine izronit će iz ledenjaka prije nego što se očekivalo

Gorštaci

19. studenog 1946. Dakota C-53 koja je letjela iz Münchena za Marseille srušila se u Alpama Bernskog Oberlanda u Švicarskoj. Piloti su zbog magle bili prisiljeni hitno sletjeti na ledenjak Gauli, a samo slijetanje se odvijalo brzinom od 280 km/h i srećom bez žrtava. Uslijedila je masovna operacija spašavanja na velikoj visini u kojoj su sudjelovali američki i švicarski spasilački timovi. Ostaci zrakoplova namjerno su ostavljeni na planini kao poklon SAD-a Švicarskoj federaciji, kako bi se Dakota koristila za praćenje kretanja ledenjaka.

Tijekom desetljeća snijeg i led sačuvali su ostatke koji su se počeli pojavljivati ​​2018. godine. Prošle je godine Savezno veleučilište u Zürichu (ETH), nakon razrade modela kretanja ledenjačke mase, procijenilo da bi se preostali dijelovi, uključujući i kokpit, mogli pojaviti između 2027. i 2035.

Avion bi ipak mogao izroniti ranije nego što se očekivalo. “Radioaktivni tragovi hladnog rata ukazuju da bi se to moglo dogoditi vrlo brzo”, kažu istraživači iz Züricha. Radioaktivni tragovi? Hladni rat? Pokušajmo zajedno razumjeti na što se odnose.

U potrazi za plutonijem u ledu

Između 1950-ih i 1960-ih praktički je cijeli svijet bio zagađen radioaktivnim tvarima nakon prvih nuklearnih ispitivanja provedenim iznad zemljine površine. Te se tvari nalaze pohranjene u jezerskim sedimentima, kao i u alpskom ledu.

“Te nam tvari – objašnjavaju u službenoj izjavi znanstvenici iz Züricha – omogućuju da datiramo sve nalaze skrivene u ledu ili sedimentima”. Istraživanje radionuklida u dubinama ledenjaka zapravo nam može omogućiti da datiramo sam led.

Do sada je ova metodologija pokazala izvsne rezulta na hladnim ledenjacima, poput onih na Antarktiku ili Grenlandu, ili onih koji se slabo kreću jer se nalaze u razini tla. No u slučaju umjerenih alpskih ledenjaka, odluka da se prvi put pokuša primijeniti ova metoda nije bila toliko primjenjena. Tragovi radionuklida zapravo se mogu izbrisati kretanjem ledenjaka i otapanjem vode.

Veleučilište u Zürichu je stoga odlučilo pokrenuti ambiciozan projekt u suradnji sa švicarskom vojskom koja se brinula o sakupljanju uzoraka leda, a naknadno ih je analizirao Spiezov laboratorij Saveznog instituta za zaštitu od NBC-a.

Gdje početi?

Prvo pitanje za započinjanje studije može se činiti očito: odakle početi? U stvarnosti je to pitanje od iznimne važnosti. Znanstvenici su zapravo morali razumjeti gdje tražiti radioaktivne izotope. Ispitna područja na kojima se može naći led iz 1950.-1960. godine definirana su polazeći od modela koje je razvio ETH za praćenje kretanja ledenjaka. Potpuno isti modeli korišteni za procjenu kretanja ostataka Dakote.

Ne baš najbolji početak

Empirijski definirajući točke za uzorkovanje, vojnici su se popeli na ledenjak prvi put 2018. godine. Prve analize na uzorcima su razočarale tim ETH znanstvenika. U ledu nije otkrivena prisutnost plutonija, elementa koji se najviše koristi u atomskim bombama

Drugi put je bilo puno bolje

U ljeto 2019. godine švicarska se vojska vratila u akciju prikupljajući nove uzorke na širem području. Kao što istraživači ističu u priopćenju, “za ove specijalizirane vojnike, koji u nuždi moraju znati prepoznati tragove nuklearnog, biološkog i kemijskog oružja, bila je to dobra vježba”. Uz podršku lijepog vremena, nastavili su prikupljati uzorke na više od 200 lokacija. Ukupno je prikupljeno oko pola tone leda u dužini od 2 km. Laboratorij Spiez ponovno je započeo analizu uzoraka, ovaj put s uspjehom.

Karta starosti ledenjaka

Na temelju dobivenih novih podataka, istraživači su nastavili izrađivati ​​kartu starosti duž cijelog ledenjaka Gauli. Karta prikazuje najstariji led smješten u donjem dijelu jezika ledenjaka, dok se najnoviji nalazi na vrhu.

Dakota će se pojaviti vrlo brzo

Tako dolazimo i do “Dakote”. Kao što je gore spomenuto, nove procjene govore o intenzivnijem kretanju ledenjaka od prijašnjih prognoza. Prošle su godine znanstvenici ETH-a procijenili da bi se ostaci vojnog zrakoplova koji su još uvijek u ledu mogli ponovno pojaviti za desetak godina. Što se tiče lokacije, ostaci bi se trebali pojaviti nedaleko od do sada donesenih uzoraka.

Foto: Facebook
Izvor: montagna.tv

Vezani članci

Nastavkom upotrebe ovih stranica ili klikom na gumb "Prihvaćam" pristajete na pohranu i pristup kolačićima. Prihvaćam Saznajte više