Naslovnica Savjeti Mišja groznica i kako se zaštititi

Mišja groznica i kako se zaštititi

Gorštaci
Mišja groznica

Dolaskom proljeća uživamo u prirodi koja se budi i češće u njoj provodimo slobodno vrijeme. Kao i svake godine, povoljnim okolišnim uvjetima istovremeno raste brojnost prenositelja uzročnika bolesti kojima se ljudi u određenim okolnostima mogu zaraziti. U nastavku Vam donosimo mjere osobne zaštite kojima možemo umanjiti rizik i nesmetano uživati u svom boravku u prirodi.

ZAŠTITA NA OTVORENOM

  • Nemojte sjediti ni ležati izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi!
  • Tijekom boravka u prirodi čuvajte hranu i piće u zatvorenim spremnicima, a osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama!
  • Prije konzumacije jela i pića te uzimanja cigarete dobro operite ruke toplom vodom i sapunom ili koristite antiseptik ili dezinficijens na bazi alkohola.
  • Nemojte piti vodu iz šumskih izvora i lokava!
  • Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi dobro operite tekućom vodom.
  • Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi!
  • Ne dirajte gnijezda glodavaca kao niti uginule glodavce bez rukavica i maske!

Što je mišja groznica

Svake se godine u Hrvatskoj bilježe pojedinačni ili sporadični slučajevi mišje groznice odnosno hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (HGBS), a povremeno dolazi i do cikličkih epidemija. HGBS je virusna zoonoza, prvenstveno bolest šumskih mišolikih glodavaca poznata kao bolest prirodnih žarišta. U Hrvatskoj su poznata neka prirodna žarišta kao primjerice neke šume u Lici, Zagrebačkoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj županiji, Slavoniji, Gorskom Kotaru kao i na području Medvednice. Bolest je stalno prisutna pretežno u kontinentalnim područjima, s različitom učestalošću od godine do godine.

Mišoliki glodavci su prirodni rezervoari i prenositelji virusa. Uzročnik prirodno kruži i održava se među mišolikim glodavcima. U Hrvatskoj su to: riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Navedene su životinje rezervoari virusa koji izlučuju u okolinu mokraćom i izmetom. Ulaskom u područje tzv. prirodnog žarišta, ljudi se u određenim okolnostima mogu zaraziti i razboljeti i to:

  • izravnim ili posrednim kontaktom s mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, udisanjem aerosola ili prašine koja sadrži uzročnike,
  • unosom uzročnika iz izlučevina zaraženih glodavaca kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta onečišćenim rukama,
  • konzumacijom kontaminirane (zagađene) vode ili hrane (kao npr. neoprani šumski plodovi)
  • neposrednim kontaktom sa zaraženim glodavcima

Bolest se najčešće manifestira 1 do 2 tjedna (pa i do 8 tjedana) nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca naglim nastupom visoke tjelesne temperature praćene zimicom i jakom glavoboljom, nakon kojih slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva (spojnica) te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom krvnog tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Osobe koje su zbog prirode posla ili rekreativno (šumski radnici, poljoprivrednici, lovci, planinari, izletnici, komunalni djelatnici i sl.) učestalo u neposrednom ili posrednom kontaktu s malim divljim glodavcima najizloženiji su njihovu aerosolu pa tako i najizloženiji ovoj zarazi.

Čovjek se također može zaraziti i u zatvorenim prostorima u kojima mogu boraviti glodavci te se može stvoriti velika koncentracija uzročnika u prašini (podrumske prostorije, garaže, tavani, ostave i dr.)

Iako rizik od obolijevanja ljudi postoji, na sreću je razmjerno malen prema proširenosti boravka ljudi u prirodi bilo zbog profesionalnih razloga, bilo zbog rekreacije te se ova bolest u ljudi ipak relativno rijetko javlja.

Rizik hemoragijske groznice se može umanjiti pridržavanjem mjera osobne zaštite.

Izvor: hzjz.hr
Foto: Pixabay

Vezani članci

Nastavkom upotrebe ovih stranica ili klikom na gumb "Prihvaćam" pristajete na pohranu i pristup kolačićima. Prihvaćam Saznajte više