Norveški sportaš i YouTuber Magnus Midtbø, poznat po svom kanalu s više od tri milijuna pretplatnika, izazvao je val kritika nakon što je objavio video pod nazivom „Pokušao sam se popeti na najsmrtonosniju planinu Europe… Sam“. U videu je prikazao svoj samostalni uspon na Matterhorn – planinu koja je jednako legendarna koliko i pogubna za one koji joj pristupe olako.
Midtbø otvoreno priznaje da nikada ranije nije koristio dereze i da nema iskustva s alpinizmom. Samostalni uspon bio je, kaže, spontana odluka. Tijekom puta ignorirao je savjete planinara da se vrati, iako je bilo očito da nema ni dovoljno pripreme ni potrebne opreme. Na visini iznad četiri tisuće metara počinje osjećati jake glavobolje, posljedicu loše aklimatizacije, no svejedno nastavlja. Kad je napokon stigao na vrh, priznao je: „Iako sam sretan, ne osjećam se dobro.“
Silazak je bio još gori. Izgubio se nekoliko puta i prestao snimati, a video završava njegovim priznanjem: „To je vjerojatno prvi video koji žalim što sam snimio. Ne želim da ga itko pokuša ponoviti.“
Matterhorn, planina koja se uzdiže između Švicarske i Italije, simbol je ljepote, ali i brutalnosti Alpa. Svake godine odnese živote i iskusnih alpinista, a pogotovo onih koji podcijene njezinu moć. Zato je Midtbøev pothvat mnoge naveo na pitanje: što zapravo znači odgovornost u eri društvenih mreža?
Mnogi planinari, vodiči i spašavatelji oštro su osudili njegov čin. Air Zermatt, poznata alpska spasilačka služba, upozorila je da čak i iskusni alpinisti mogu poginuti na Matterhornu, a kamoli netko bez pripreme. Alpinist Roger Schäli istaknuo je da planine nisu pozornica za senzacije: „Matterhorn ne treba reklamu, nego poštovanje.“
Ni online zajednice nisu štedjele komentare. Dio publike optužio je Midtbøa za neodgovornost i stvaranje “romantizirane drame” koja bi mogla potaknuti druge da pokušaju isto. Iako je autor kasnije pokazao iskreno kajanje, šteta je već bila učinjena – video je pogledalo milijune ljudi.
Koliko je Matterhorn opasan?
Matterhorn se uzdiže na 4.478 metara nadmorske visine i smatra se jednom od najopasnijih planina u Europi. Od prvog uspona 1865. godine do danas, više od 500 ljudi izgubilo je život pokušavajući osvojiti njegov vrh. U prosjeku, svake godine između šest i dvanaest penjača pogine na njegovim padinama. Tijekom ljetne sezone, kada su vremenski uvjeti povoljniji, Matterhorn privuče između 2.500 i 3.000 alpinista godišnje, dok se svake godine bilježe deseci helikopterskih spašavanja.
Najčešći uzroci nesreća su iznenadne vremenske promjene, odroni stijena, fizička iscrpljenost, neiskustvo i loša aklimatizacija. Planina često stvara lažan osjećaj sigurnosti jer je s doline lako dostupna i dobro poznata, ali njezine stijene i nagli vremenski obrati ne praštaju pogreške. Matterhorn je planina koja ne trpi improvizaciju – tko krene bez iskustva, riskira sve.
Unatoč svemu, Matterhorn ostaje mitski cilj. To je planina koja simbolizira granicu između ambicije i oholosti. Ona ne traži osvajanje, nego poštovanje.
Kako god bilo, moramo se zapitati: gdje završava granica između avanture i ludosti, između nadahnuća i neodgovornosti? Imati milijune pratitelja znači imati i odgovornost prema njima. Kada avantura postane sredstvo za klikove, a planina kulisa za samopromociju, cijena može biti previsoka.
Planine ne opraštaju greške, a popularnost ne spašava od posljedica. Midtbø je preživio, ali mnogi s manje sreće ne bi. Njegovo iskustvo, koliko god bilo nepromišljeno, nosi jednu važnu lekciju: planina nije tu da je se osvoji, nego da je se poštuje.
Screenshot: Youtube
