Devet hrvatskih alpinista provelo je gotovo mjesec dana u dolini Ak-Su u Kirgistanu, gdje su ostvarili niz zapaženih uspona. Među njima se posebno izdvaja prvenstveni smjer Canned Horse, dug 930 metara, koji su na Piku Breezeu ispenjali Bruno Crljenić, Eva Pejić i Lukas Grbac Lacković.
Od 3. do 30. kolovoza 2026. u dolini Ak-Su, u regiji Karavshin na jugozapadu Kirgistana, održana je hrvatska alpinistička ekspedicija Kirgistan 2026. Ekspediciju je organizirao Hrvatski planinarski savez, a u deveteročlanom timu bili su alpinisti iz Varaždina, Rijeke, Istre i Zagreba.
Ekspediciju je predvodio Siniša Škalec iz Alpinističkog odsjeka Varaždin, dok je zamjenik vođe bio Lukas Grbac Lacković iz AO Velebit. U ekipi su još bili Marko Buljan, Bruno Crljenić, Luka Fućak, Marko Kalčić, Eva Pejić, Elvin Sindičić i Ivan Vitez.
Put do doline Ak-Su
Hrvatski alpinisti prvo su stigli u Biškek, potom zrakoplovom nastavili prema Ošu, a odatle cestom prema Ak-Tatyru.
Nakon toga terenskim vozilima stigli su do Egiz-Jara, gdje završava cesta. Oprema je zatim natovarena na konje, a do baznog kampa nastavili su pješice.
Kamp u dolini Ak-Su okružen je velikim granitnim vrhovima višima od 4000 metara, među kojima su Pik Breeze, Pik Slesova, Pik Odessa i Kyrkchilta.
Vrijeme je uglavnom bilo stabilno, no poslijepodnevni pljuskovi nerijetko su prekidali uspone. U posljednjem tjednu ekspedicije dolinu je zahvatilo veće nevrijeme, koje je prouzročilo i veliki odron u stijeni Kotina. Dio članova ekspedicije zbog toga se vratio kući tjedan dana ranije, dok je ostatak ekipe pokušao iskoristiti preostale dane za penjanje.
Novi smjer na Piku Breeze
Najvažniji rezultat ekspedicije bio je prvenstveni smjer Canned Horse na stijeni Pik Breeze, visokoj 4430 metara.
Bruno Crljenić, Eva Pejić i Lukas Grbac Lacković ispenjali su 930 metara dug smjer ocjene 6c A0. Prema izvještaju ekspedicije, riječ je o novom smjeru i značajnom uspjehu mladog tročlanog naveza.
U svom osvrtu Eva Pejić opisala je uspon kao posebno intenzivno iskustvo. Ekipa je ispenjala 23 dužine, tijekom uspona bivakirala u stijeni, a zatim se morala zahtjevno spustiti. Posebno joj je značilo upravo to što je riječ o prvenstvenom usponu.
Lukas Grbac Lacković prisjetio se da su on, Crljenić i Pejić još po dolasku u kamp uočili vrh koji nisu pronašli u vodičima. Nakon izvida odlučili su pokušati ostaviti novu liniju u stijeni. Uspon je uključivao bivak u stijeni, a gornji dio smjera pronašli su tijekom samog penjanja.
Tri naveze na Perestrojki
Hrvatski alpinisti uspješno su penjali i poznati smjer Perestrojka crack na Piku Slesova, visokom 4240 metara.
Smjer je dug oko 900 metara i ocijenjen je s 7a. Njime su prošle tri hrvatske naveze: Marko Buljan, Marko Kalčić i Elvin Sindičić; Siniša Škalec i Ivan Vitez; te Luka Fućak i Lukas Grbac Lacković.
Kalčić, Škalec i Grbac Lacković smjer su ispenjali slobodno, dok su Škalec i Vitez uspjeli završiti uspon u jednom danu, za 12 sati.
U kronologiji ekspedicije vidljivo je koliko je uspon bio zahtjevan. Škalec i Vitez 19. kolovoza krenuli su u 5:45, na vrh stigli u 17:40, a nakon spuštanja u podnožje vratili su se u kamp oko 23 sata.
Na vrh Kyrkchilte
Siniša Škalec i Ivan Vitez popeli su se i na vrh stijene Kyrkchilta, visok 4510 metara.
Do vrha su stigli smjerom Francuski greben, ocjene 6b i duljine 2000 metara. U uspon su krenuli 12. kolovoza, kada su prvog dana popeli 1500 metara smjera i bivakirali, a sljedećeg dana nastavili prema vrhu.
Druga naveza, Marko Buljan i Luka Fućak, pokušala je isti uspon, ali je zbog iscrpljenosti odustala od izlaska na vrh.
Ekspediciju obilježili i zdravstveni problemi
Uz uspješne uspone, ekspediciju su obilježili i zdravstveni problemi. Eva Pejić pred kraj ekspedicije se razboljela te je zbog zdravstvenog stanja morala biti evakuirana iz baznog kampa.
Kronologija ekspedicije pokazuje da je 23. kolovoza Pejić transportirana prema Ak-Tatyru. Crljenić, Fućak, Grbac Lacković, Škalec i Vitez, uz pomoć talijanskih i njemačkih prijatelja, nosili su je 11 kilometara. Ukupno su u jednom smjeru hodali 15 kilometara, a istog su se dana nakon ukupno 30 kilometara hodanja vratili u kamp. Pejić je potom napustila ekspediciju i otišla na odmor u Oš.
Ni ostali članovi nisu prošli bez zdravstvenih poteškoća. Škalec i Vitez 26. kolovoza zbog bolesti su odustali od završetka prvenstvenog smjera na predstijeni Ortotyubeka, dok su Fućak i Grbac Lacković također odustali zbog iscrpljenosti i bolesti.
Gotovo mjesec dana u Kirgistanu
Ekspedicija je završila krajem kolovoza. Nakon napuštanja doline Ak-Su, članovi ekipe vratili su se preko Ak-Tatyra i Oša u Biškek, gdje su proveli još dio vremena prije povratka u Zagreb.
Hrvatski alpinisti u Kirgistanu su, unatoč vremenskim i zdravstvenim poteškoćama, ostvarili ciljeve ekspedicije. Posebno se izdvaja prvenstveni smjer Canned Horse na Piku Breeze, ali i usponi na Piku Slesova i Kyrkchiltu.
Za sudionike ekspedicije iskustvo nije bilo samo pitanje osvajanja vrhova i penjanja novih smjerova. Eva Pejić istaknula je važnost ljudi koji su joj pomogli tijekom evakuacije, dok je Ivan Vitez među najjačim dojmovima izdvojio lokalne ljude, njihov način života, pristupačnost i jednostavnost.
Ekspedicija Kirgistan 2026. tako je završila s nizom ostvarenih penjačkih ciljeva, ali i iskustvima koja će hrvatskim alpinistima, prema riječima organizatora, koristiti u budućim ekspedicijama.
Pročitajte više na: https://www.hps.hr/vijesti/26551/hrvatska-alpinisticka-ekspedicija-kirgistan-2026/